Osnovna je svrha ovog priručnika poboljšanje frazeološke kompetencije srednjoškolskih govornika hrvatskoga jezika (ali i ne samo njih). Osim toga, cilj je ovoga priručnika jednako tako i proširenje intelektualnog vokabulara njegovih čitatelja.
Uzimajući u obzir činjenicu da ljudski mozak u uzrastu od trinaeste do devetnaeste godine postaje sposoban razumjeti apstraktne koncepte, složene teorije i odnose, „algoritam” koji donosimo u ovom priručniku temelji se na osnovnoj pretpostavci teorije dvostrukog kodiranja u kojoj se naglašava postojanje dvaju zasebnih podsustava koji pridonose spoznaji pri čitanju i pisanju: jedan je specijaliziran za jezik i verbalne informacije, a drugi za slike i neverbalne informacije. Stoga je svaki rječnički članak u Arijadninoj niti popraćen dvjema ilustracijama: ilustracijom doslovne scene iz grčke mitologije i ilustracijom prijenosa značenja.
„Algoritam” rječničkog članka može se ukratko opisati kao popularnoznanstveni članak koji obiluje informacijama, kako iz mitologije tako i iz jezikoslovlja, ali i iz književnosti, povijesti umjetnosti, filma, popularne kulture, sporta, medicine… pa i iz područja građanskog odgoja. Stoga se nadamo da će ova knjiga mladima i njihovim učiteljima biti zanimljivo štivo za poticanje znatiželje te da će im ponuditi odgovore na mnoga pitanja za koja nisu ni znali da bi ih mogli pitati.
Iz knjige:
Ideja za frazeodidaktički priručnik Arijadnina nit rodila se 2017. – 2018. godine nakon provedenog istraživanja (usp. Barčot i Milčić 2019) čiji je cilj bio ispitati koliko hrvatski i austrijski studenti društvenih i humanističkih znanosti – znači, budući punopravni članovi akademske zajednice u Hrvatskoj i Austriji – vladaju frazemima s mitološkom sastavnicom. Drugim riječima, zanimalo nas je razumiju li i rabe li naši ispitanici jezične jedinice poput jabuka razdora, između Scile i Haribde, Prokrustova postelja, Argusove oči i dr. Osnovna je pretpostavka za navedeno istraživanje bila da kultura zapadne Europe dobrim dijelom počiva na grčko-rimskom kulturnom nasljeđu i da je stoga grčka mitologija njegov neizostavan dio.
Unatoč činjenici da je grčka mitologija u dvanaestogodišnjem školovanju naših ispitanika bila zastupljena u nekom obliku (bilo na nastavi povijesti i/ili na nastavi materinskog jezika), kvantitativna analiza dobivenih podataka potvrdila je početnu hipotezu temeljenu na iskustvu rada sa studentima društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj te dokazala da ispitanici iz obiju zemalja gotovo uopće ne prepoznaju pojedine frazeme s mitološkom sastavnicom. Kako bi se u budućnosti doskočilo tom problemu, odlučile smo koncipirati frazeodidaktički priručnik novoga kova koji bi srednjoškolcima približio popularnoznanstveni frazeološki žanr te im pomogao u razumijevanju frazema s mitološkom sastavnicom na nov i zabavan način.
Dakle, osnovna je svrha ovog priručnika poboljšanje frazeološke kompetencije srednjoškolskih govornika hrvatskoga jezika (ali i ne samo njih), čime bi se pridonijelo većoj ekspresivnosti njihova izričaja te naposljetku njihovim boljim rezultatima prilikom demonstriranja retoričkih umijeća. Osim toga, cilj je ovoga priručnika jednako tako i proširenje intelektualnog vokabulara njegovih čitatelja.
O urednici:
Anita Peti-Stantić završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirala je na Sveučilištu Yale, a poslijediplomski studij je nastavila na Sveučilištu u Beču. Doktorirala je na kraju u Zagrebu 2002. godine. Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik i dvije knjige važne za pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi – zajedno s Vladimirom Velički Jezične igre za velike i male i samostalno knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti.