U naselje Blještavka dotandrkao se crveni Renault 4. Iz njega je izašla visoka mršava žena, iz prtljažnika izvukla ruksak, a s prednjeg sjedala pažljivo podigla… krokodila!
Tajanstvena Silva privremeno se uselila u zgradu Blještavka 1 i sa svojim naizgled strašnim, ali zapravo potpuno bezopasnim prijateljem gmizavcem silno uznemirila sve susjede. Kućepazitelj Jože ima i dodatne razloge za brigu: čiji su fluorescentni drekeci koji su se počeli pojavljivati pored zgrada i kamo su nestale sve ptice? Blještavska djeca odjednom imaju pune ruke posla jer pokušavaju shvatiti neobične događaje…
Blještavka Špele Frlic napeta je priča o neočekivanim i čudnim događajima, ali i priča o strahu koji raste iz predrasuda prema svemu što je drugačije, strano ili neobično. Uz to, ovaj nam roman poručuje da takav strah možemo pobijediti – i to zajedničkim snagama i snagom umjetnosti.
Špela Frlic (1982.) diplomirala je komparativnu književnost i novinarstvo, a potom je magistrirala na folkloristici s temom suvremenog pripovijedanja na slovenskom području. Primarno se bavi pripovijedanjem, narodnim pričama i bajkama, a kazališno i književno stvaranje u svom radu dopunjava producentskim i pedagoškim djelovanjem. Vodi i osmišljava nagrađeni projekt Pravljični studio (Bajkoviti studio, www.pravljicnistudio.si), u kojem raznim pripovjedačkim tehnikama i kulturno-umjetničkim sadržajima razvija pripovjedačke kompetencije djece. Nedavno je uredila zbirku narodnih priča s područja bivše Jugoslavije Dekle, obljubljeno soncu koju je ilustrirala Ana Zavadlav. Za svoj spisateljski prvijenac Blještavka (Bleščivka) 2023. nagrađena je Večernicom, najvažnijom slovenskom nagradom za književnost za djecu i mlade.
Tereza Prepadnik (1995.) je ilustratorica i grafička dizajnerica. Nakon studija oblikovanja vizualnih komunikacija na Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani usavršavala se na Akademiji za dizajn i obrt u Göteborgu, smjer dizajna koji se bavi kulturom djece (Child Culture Design). Ilustrira za klijente s različitih područja, od znanosti i tehnologije, do oglašavanja i kulture. U stvaralaštvu je zanima ispreplitanje ljudskog i životinjskog svijeta. Cilj joj je crtati što opuštenije, čak djetinje.
Anita Peti-Stantić je profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje poredbenolingvističke i slovenističke kolegije. Napisala je slovensko-hrvatski i hrvatsko-slovenski rječnik (2013.) te tri lingvističke monografije, Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa (2008.) te, s Keithom Langstonom, Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije (2013.) i Language Planning and National Identity in Croatia (2014.). U Americi je istraživala informacijsku strukturu rečenice i odnos semantike i sintakse u Centru za kognitivne studije Sveučilišta Tufts. Nakon povratka u Zagreb intenzivno se posvetila istraživanju i promociji čitanja. Upravo priprema novo izdanje knjige objavljene s Vladimirom Velički, Jezične igre za velike i male (2008.), a objavila je i tri knjige o čitanju, samostalno Čitanjem do(spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti (2019.) i s kćeri Vedranom Stantić, Znati(želja): Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah? (2021.) te Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim znanošću i kako je došlo do toga? (2021.). Održava radionice i predavanja za učitelje, učenike, roditelje i zainteresiranu javnost, a od 2022. uključena je u provedbu nacionalnog projekta Rođeni za čitanje. Prevodi sa slovenskoga i engleskoga. U stvarnom životu i dobro i bolje dijeli s Mirtom, Ljudevitom, Vedranom i Goranom, a u virtualnome obitava na adresi anita.peti-stantic@ffzg.hr.