Pitanje o tome što je Dobro samo po sebi i postoji li uopće nešto takva zaokuplja ljudski um otkada je on počeo promišljati svijet oko sebe i smisao ljudskog postojanja. Filozofi od antike naovamo često su problem Dobra postavljali u središte svojih promišljanja i čitava se jedna grana filozofije do danas bavi upravo tim pitanjem. Jedinstvenog „znanstvenog" odgovara na njega nema. Dobro se ne da izmjeriti. Čini se da se ono može jedino na neki način ilustrirati i u tome je književnost, i umjetnost općenito, često uvjerljivija od filozofije. Pitanje odnosa dobra i zla prožima cijelu povijest književnosti i gotovo da nema velikog književnog djela koje ga na neki način ne tematizira. Roman Dobro izričito svojim naslovom upozorava da je upravo taj temeljni filozofski problem u njemu glavna tema, a književnom obradom koju je odabrao, autor nam sugerira kako smatra da se Dobro ne može definirati i opisati, već samo pokazati i doživjeti, vodeći nas rukom vještog pripovjedača do toga da se i sami upitamo: znamo li što je Dobro?
Željko Funda (1950.) objavio je dosada 21 knjigu obuhvaćajući svojim radom žanrovski pripovijetku, roman, poeziju, dijalektalnu poeziju, dramu i radio dramu, haiku, specifičnu prijevodnu književnost (prijevod Shakespeareovih soneta na kajkavski). Svojim specifičnim stilom i pristupom književnosti iskazuje se kao vješt pripovjedač, ali i originalan mislilac iz čijih se knjiga uvijek dade iščitati i filozofski pristup životu i društvu koje nas okružuje.