Zašto su nam stari automobili toliko privlačni da neki pod njima satima leže, drugi nježno glade svježe ulašteni lim, a treći s karoserije ljušte podbuhlu hrđu i plijesan? Zato što sa sobom nose ostatke popularne kulture, slave hrabrosti, avanturizma, mladosti i otpora? Tragove kolomaza i mirise benzina?
Život fiće nakon Jugoslavije otvara niz pitanja o “friziranim” sjećanjima na jugoslavensku prošlost, ali i o zanimljivoj povijesti i tehničkoj i industrijskoj baštini.
Uključimo brisače (samo da rade!) i obrišimo kapljice (n)ostalgije. Dignimo poklopac, zagledajmo u stroj tog fenomena. Pokušajmo ustanoviti zašto je najpopularniji domaći automobil danas ujedno i jedan od glavnih označitelja proteklog razdoblja i predmet kroz koji vidimo da su i materija i sjećanja i šuplji i trajni.