Kada mrtva usta progovore (O srbocidu hrvatske države 1941–1945)
Ova knjiga daje nadu da istina ne može ostati skrivena.
Pročitavi ovo delo, ne bismo mogli da kažemo kom rsquo;žanrursquo; pripada, s obzirom na to da već od prvih stranica uzbuđuje i uznemirava mnogostrukim pristupima, budući da istovremeno predstavlja sabrano istorijsko znanje i istoriografsko istraživanje, filozofsko-etičku raspravu, teoloko tumačenje, psiholoko i socioloko posmatranje istraživanog pitanja, politikoloke osvrte..
Viedecenijski posvećen proučavanju genocida izvrenog nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (19411945), Vladimir Umeljić je, posle brojnih svojih studija i priloga o ovoj mučnoj istoriji, napisao novu knjigu, čiji naslov uprkos sve izraženijim nastojanjima da se prolost najpre relativizuje, a potom izbrierdquo; daje nadu da istina ne može ostati skrivena.
Vladimir Umeljić je svoju knjigu napisao na proverljivim istorijskim izvorima, arhivskim i objavljenim, različitog porekla i karaktera, na bogatoj istoriografskoj, teolokoj, filozofskoj, psiholokoj i sociolokoj literaturi, objavljenoj na vie jezika, na prilozima i polemikama iz tampe i periodike. Popis ove raznolike građe je impresivan, a sigurnost kojom je korićena nepobitno potvrđuje izvanrednu upućenost autora u temu koju je analizirao i tumačio. Napokon, istoriografiji, pogotovo srpskoj, koristiće i iscrpan popis izvora i literature, mahom na nemačkom i engleskom jeziku, zbog čega umnogome nije poznata srpskim naučnicima
Iz recenzije istoričarke prof. dr Mire Radojević, dopisnog člana SANU
Pažljivo sam pročitala Vau studiju i mogu da kažem da je ona važan doprinos nauci teoriji (filozofija) i praksi (istorija) fenomena genocida, to do sada jo niko nije radio
Prof. dr Jelena Guskova, direktor Centra za noviju balkansku istoriju Ruske akademije nauka