Drugi život Adolfa Hitlera
Početkom oktobra 1909. godine Adolf Hitler nije položio prijemni ispit na Akademiji likovnih umetnosti u Beču. ta bi bilo da je komisija donela drugačiju odluku? Tok Firerovog života, a potom i život plahe, strastvene nemačke omladine, na kraju i svetske istorije bili bi, verovatno, potpuno izmenjeni.
Među ličnostima koje su duboko promenile pravac kretanja XX veka, Hitler je najistaknutija. Lični poraz podstakao ga je da isuče mač na čitavu planetu. Romanopisac bi mogao pisati o ovom periodu i bez spomena Hitlerovog imena, ali tada bi njegova priča bila puka fantastika. On odlučuje da pođe od druge pretpostavke. ta bi bilo da je Hitler bio drugačiji čovek? ta da ga je neto odvuklo od njegovih demona? ta bi bilo da se nikad nije bavio politikom?
mit zapanjujuće veto upravlja zapletom. Sa užitkom vodi dva paralelna narativna toka. Jedan događaj, postavljen na početak romana, ustupiće mesto dvema različitim sudbinama.
Čitav roman počiva na dva naspramna izbora paoldquo; ili položioldquo;. Poglavlje za poglavljem, onaj koji nije uspeo biće suprostavljen onome koji jeste. Onaj koji nije zove se Hitler. Umetnički svet ga je bespovratno odbio. Onaj koga je pak prihvatio zove se Adolf H. Znamo, avaj, skoro sve o životu prvog. Opisujući drugog, mit nas uvodi u prostor alternativnih mogućnosti.nbsp;